EU fondovi za turizam

EU fondovi za turizam

Turizam u Hrvatskoj

Hrvatska, kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti. Pripada zemljama koje privlače posjetitelje odlikama svoga prirodnog prostora i bogatstvom kulturno-povijesne baštine. Među prirodnim atrakcijama najvažnije mjesto zauzima more, razvedena obala te mnoštvo otoka, ali i brojne očuvane prirodne plaže, kao i zelenilo i šumovitost velikog dijela teritorija. To čini turizam jedan od najvažnijih pokretača razvoja gospodarstva u Hrvatskoj i zbog toga je postizanje turizma kroz sufinanciranje EU fondova od krucijalne važnosti. Po podacima iz 2012. godine prihodi od turizma direktno i indirektno stvaraju oko 22% domaćeg bruto proizvoda Hrvatske, te više od 40% ukupnog izvoza, što ga bez sumnje stavlja među ključne komponente nacionalne ekonomije i vanjskotrgovinske razmjene.

 

Izvor: Prava ideja (EU fondovi za turizam)

 

Osnovni cilj hrvatskog turizma je osigurati dugoročnost pozitivnih učinaka održivim korištenjem prirodnih i kulturno-povijesnih potencijala, aktivnim sudjelovanjem u njihovom očuvanju i razvoju, stvaranjem okruženja privlačnog za investitore te djelotvornom promocijom.

 

Hrvatska se s ulaskom u EU suočava s novim izazovima, ali i s novim prilikama u turizmu. Europska unija prepoznaje Hrvatsku kao turističku destinaciju s potencijalom gdje se očekuje visok stupanj sufinanciranja kroz EU fondove u turizmu.

Sufinanciranje turizma

EU fondovi za turizam nam stoje na raspolaganju radi povećanja općeg blagostanja. Isto tako je bitno koristiti vrijednosni sustav održivog razvoja i konkurentske strategije EU na području turizma, te program sufinanciranja turizma prilagoditi novonastalim izmjenama. Hrvatska je pretežno orijentirana na Jadransko more, gdje su usmjerena i najveća ulaganja, međutim, ruralni turizam svakog se dana sve više razvija, i upravo tu postoje najveće mogućnosti i najveći potencijal za razvoj turizma.

 

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. daje odgovor na pitanje kakav turizam Hrvatska želi i treba razvijati te utvrđuje ključne aktivnosti turističke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih, organizacijskih i ljudskih pretpostavki za poboljšavanje konkurentske prednosti hrvatskog turizma. Strategija razvoja turizma RH do 2020. predstavlja konceptualni okvir koji omogućava ciljano usmjeravanje razvojno-investicijskog procesa i efikasno plasiranje EU fondova na tržište.

 

EU fondovi za turizam

U Strategiji razvoja turizma RH 2020. definirani su glavni podsektori na kojima će se temeljiti EU fondovi za turizam, to su:

  1. Nautički turizam je podsektor iznimne globalne atraktivnosti koji u svijetu bilježi konstantno visoke, čak dvoznamenkaste stope rasta. Za sufinanciranje su prikladne investicije koje mogu kroz nautički turizam produžiti turističku sezonu i ostvariti prihode u više od 6 mjeseci u godini.
  2. Poslovni turizam – individualni i grupni poslovni gosti čine relativno stabilan izvor potražnje. Nije još toliko razvijen ali ima dobru osnovu za rast. EU fondovi za turizam očekuju brzi rast tog sektora, koji ima mogućnost ostvaranja prihoda kroz cijelu godinu.
  3. Kulturni turizam – posljednjih 10 godina je mnogo učinjeno na razvoju ovog podsektora, ponajviše zahvaljujući donošenju državne strategije razvoja kulturnog turizma. Hrvatska posjeduje vrlo atraktivan turistički potencijal, uključujući jedinstvenu prirodu i kulturno-povijesnu baštinu. EU fondovi za turizam na području kulturne baštine nude širok spektar razvojnih mogućnosti.
  4. Zdravstveni turizam –  je podsektor koji na globalnoj razini raste po stopi između 15 i 20% godišnje. Hrvatska ima komparativne prednosti za razvoj zdravstvenog turizma, tako da se očekuju direktni poticaji EU fodova za sufinanciranje zdravstvenog turizma.
  5. Cikloturizam – počeo se dobro razvijati u Istri sa organiziranom rutom za bicikliranje. Jedan od razloga podržavanja razvoja cikloturizama je privlačenje inozemnih turista i mogućnost stvaranja relativno novog segmenta turizma koji bi se sufinancirao putem EU fondova za turizam.
  6. Gastronomija i enologija – istraživanja pokazuju da oko 160 tisuća građana Hrvatske posjećuje vinske ceste. Gastronomija i enologija su se kao turistički proizvod najviše razvili na području Istre, a zatim i u Dalmaciji i Slavoniji. Ovaj oblik turizma također  može utjecati na produženje turističke sezone i ostvaranje većeg prihoda tokom cijele godine. EU fondovi za turizam projektima koji su u ovom podsektoru sve više pridaju  važnost kod iskorištavanja bespovratnih sredstava EU.
  7. Ruralni i planinski turizam - procjenjuje se da ruralni turizam, uključujući i planinska područja, sudjeluje u ukupnim međunarodnim putovanjima s udjelom od oko 3%, uz godišnji rast od oko 6%.
  8. Golf turizam – obzirom da golf pripada u kategoriju jednog od najstarijih sportova, u zadnje vrijeme više ne predstavlja sport rezerviran samo za elitno društvo. Sve potrebne preduvjete za razvoj golfa Hrvatska ima ali nažalost nije ni na približnoj razini svojih potencijalnih mogućnosti. Osim produženja turističke sezone, golf pruža i mogućnost privlačenja nove kategorije turista, koji uz dobru popratnu ponudu mogu biti i stalni turisti u narednim godinama. EU fondovi za turizam očekuju da bi golf turizam trebao postati jedan od prioritetnih ciljeva razvoja turizma jer potražnja za njim konstantno raste.
  9. Pustolovni i sportski turizam - radi se o opsegom sve značajnijem i brzorastućem podsektoru za koji su zabilježena godišnja povećanja od 30%e. Uključuje slijedeće aktivnosti: ronjenje, kajaking i kanuing, rafting, adrenalinske sportove, lov, ribolov i zimske sportove te sportske pripreme. Hrvatska još uvijek nedovoljno koristi svoje komparativne prednosti za razvoj ove skupine proizvoda, pa se nadamo da će rast biti omogućen zahvaljujući  novim mogućnostima sufinanciranja unutar EU fondova.
  10. Ekoturizam - procjenjuje se da je oko 3% međunarodnih odmorišnih putovanja potaknuto ekoturizmom. Ovaj oblik turizma pokazuje snažan rast, između 10-20% godišnje. Usprkos raspoloživosti, atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa, ekoturizam je u Hrvatskoj još uvijek slabo razvijen što znači da je potencijal za nove projekte velik.

 

Izvor: Prava ideja (EU fondovi za turizam)

Jako je bitno obratiti pažnju na održiv razvoj turizma kojim se ispunjava preduvjet za postizanje ravnoteže u u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju, te stvaranju vrijednosti za sve sudionike tržišta. Za postizanje tih ciljeva, akteri na svim razinama, od lokalne do nacionalne, moraju postupati u skladu sa principima održivog razvoja. Samo na taj način je moguće na tržištu stvorit stabilan i dugoročno održiv turistički razvoj.

 

EU fondovi za turizam postali su dostupni Hrvatskoj u pretpristupnom razdoblju u sklopu IPA i slične programe (npr. CARDS, PHARE, ISPA). U turizmu su se bespovratna sredstva usmjeravala u sufinanciranje javne infrastrukture te malo i srednje poduzetništvo. Prepoznavanje razvoja i jačanja ljudskih potencijala u turizmu kao jednog od ključnih dijelova Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine, otvorena je mogućnost subvencioniranja turizma za komponentu ljudskih potencijala i obrazovanje. Turizam je industrija doživljaja i emocija pa je stoga poticanje i unapređenje obrazovnog sustava te ulaganje u turističke stručne kadrove nužno za dodatno jačanje kvalitete turističke ponude i usluga.

EU fondovi u turizmu su fokusirani na investicijske prioritete kod dodjele bespovratnih sredstava u financijskom razdoblju 2014. – 2020. godine a biti će određeni slijedećim tematskim ciljevima:

a)      promicanje zapošljavanja i potpore mobilnosti radne snage,

b)      promicanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva i

c)      ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje.

EU fondovi za turizam osiguravaju snažan razvoj te gospodarske grane, što ima pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo. Da bi se što bolje iskoristile mogućnosti sufinanciranja iz EU fondova za turizam, potrebno je izraditi kvalitetne projekte koji će pridonijeti unapređenju i rastu gospodarstva. Također, time će se povećati i stupanj zaposlenosti i poboljšati konkurentnost turističkog sektora.

Kreativnost, inovacije i nove metode privlačenja turista, uključujući marketing, glavni su preduvjet za uspjeh. Pri realizaciji određene ideje potrebno je imati stručni kadar za pripremu i provedbu projekata.

EU fondovi za turizam sufinancirat će projekte direktno i indirektno kroz institucije za postizanje razvoja poduzetništva i drugih sektora. Državna tijela, čije je natječaje dobro pratiti kod traženja bespovratnih sredstva za turizam su (Web adresa Ministarstva turizma: http://www.mint.hr/default.aspx?id=370 )

Sufinanciranje turizma – više informacija:

 

PRAVA IDEJA će projekte provoditi samostalno i u suradnji sa Hrvatskom turstičkom zajednicom (HTZ), Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) i drugima.

Tag:

EU fondovi za turizam

Više informacija:

Sufinanciranje u turizmu

Sufinanciranje EU

Eu konzultanti